Tehnikama kulture biljnih stanica i tkiva u uvjetima in vitro (uzgoj u staklenim posudama) mnoge biljne vrste mogu se klonirati u laboratoriju. U sterilnim i strogo kontroliranim uvjetima moguće je iz malih dijelova biljke ili čak iz pojedinih biljnih stanica uzgojiti čitavu biljku. Za prvi pokušaj regeneracije mrkve iz diferenciranog tkiva korijena (slika 20.1.). zaslužan je F.C. Steward (1952.). Fragmente korijena mrkve uzgajao je na hranjivoj podlozi. Diobom stanica korijena nastalo je neorganizirano tzv. kalusno tkivo u kojem su se razvile strukture nalik embriju, tzv. somatski embriji. Iz somatskog embrija na hranjivoj podlozi određenog sastava i u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima (temperatura, osvijetljenje) moguće je uzgojiti čitavu biljku mrkve. Taj process je somatska embriogeneza. Takve se regenerirane biljke mogu iz epruvete prenijeti u zemlju. Na taj se način neka majčinska biljka može klonirati u veliki broj genetski identičnih potomaka. Stewardov pokušaj regeneracije mrkve iz jedne diferencirane stanice je dokaz totipotentnosti biljne stanice. Totipotentnost (lat. totipotentia = sposobnost za sve) je karakterakteristika stanice da zadrži embriogeni potencijal za stvaranje novog organizma.
Slika 20.1. Regeneracija biljaka mrkve iz diferenciranog tkiva korijena u uvjetima in vitro (crtež Renata Horvat).