Kromatidna izmjena
Kromatidna izmjena se događa u somatskim stanicama uz pomoć sličnog mehanizma kao u mejozi. No u mitotskoj kromatidnoj izmjeni ne stvara se sinaptonemski kompleks. Budući da se kromosomi u mitozi ne sparuju, pojava kromatidne izmjene je vrlo rijetka. Primjerice kod gljivice Aspergillus nidulans događa se jedna kromatidna izmjena na 100 dioba. Zračenje može stimulirati pojavu kromatidne izmjene u somatskim stanicama vinske mušice i mnogih gljiva. Mitotsku rekombinaciju je prvi otkrio 1936. Curt Stern. On je opazio na vinskoj mušici tzv. blizanačke pjege (engl. twin-spots) koje ima mušica dihibridna za boju tijela (y-yellow=žuto) i za morfologiju čekinja na toraksu (sn-singe=oprljiti, spaliti, ošuriti). Mitotska kromatidna izmjena koristi se u genetici gljiva kao jedna od metoda za analizu vezanih gena. Čini se da je tijekom evolucije živih bića somatska kromatidna izmjena omogućila prvu rekombinaciju, budući da su primitivne diploidne stanice imale samo jedan par homolognih kromosoma. Prema tome kromatidna izmjena (engl. crossing-over) je bila jedini izvor rekombinacije. Kako je evolucija napredovala kromatidna izmjena zadržana je samo u germinativnim stanicama, a u tjelesnima se više nije događala zbog štetnosti mozaicizma. Organizam koji se nespolno razmnožava nema druge mogućnosti za nove kombinacije osim genskih mutacija. Kada ne bi bilo kromatidne izmjene tijekom spolnog razmnožavanja, stvaranje novih kombinacija alela ne bi bilo moguće za vezane gene.
ZNAČENJE MEJOZE
Tijekom mejoze se genetski materijal u majčinom i očevom setu kromosoma rekombinira i prenosi u gamete na način da svaka spermalna i jajna stanica sadrži jedinstveni set gena.
Genetička varijabilnost je od fundamentalnog značenja za preživljavanje i evoluciju vrste.
Bez genetičke varijabilnosti prirodna selekcija ne bi bila djelotvorna, a vrste se ne bi mogle prilagođavati promjenama u okolišu.
Rekombinacija se događa: 1) nezavisnom segregacijom gena na različitim kromosomima; 2) kromatidnom izmjenom između vezanih gena.
F1 generacija dihibrida stvara 4 vrste gameta: ako nastaju nezavisnom segregacijom onda s jednakom učestalošću; ako su geni vezani onda je većina roditeljskih gameta, a ostalo su rekombinante.
ZNAČENJE DIPLOIDNOSTI
Da bi došlo do rekombinacije, a time i do genetičke varijabilnosti jedinka se mora spolno razmnožavati te u određenoj fazi životnog ciklusa biti diploidna.
ZNAČENJE VEZANOSTI GENA
Vezanost određenih kombinacija gena u istom kromosomu omogućava kontrolu nad rekombinacijom, a to znači da se određene kombinacije gena nasljeđuju zajedno.