U nastavku se nalaze pitanja za samoprovjeru koja će ti pomoći u savladavanju znanja iz genetike.
Pažljivo pročitaj pitanje i pokušaj točno odgovoriti. Klikom na pitanje možeš vidjeti odgovor i pojašnjenje.
Objasni kakva je znanost genetika.
Genetika je znanost o procesima, pojavama i zakonitostima nasljeđivanja te o varijabilnosti organizama
Čime se bavi Evolucijska genetika?
Evolucijska genetika bavi se proučavanjem mehanizama evolucijske promjene na temelju analize frekvencije gena u populaciji što je predmet istraživanja POPULACIJSKE genetike
Od kojih se elemenata sastoji DNA?
DNA je dvolančana molekula građena od dva polinukleotidna lanca omotana jedan oko drugoga. Svaki polinukleotidni lanac ima 4 različita deoksiribonukleotida. Deoksiribonukleotid je građen od: šećera deoksiriboze, fosfatne skupine i dušične baze.
Koje su dušične baze u molekuli DNA?
Dušične baze u molekuli DNA su purini: adenin i gvanin i pirimidini: timin i citozin
Kako su povezani polinukleotidni lanci u molekuli DNA?
Polinukleotidni lanci povezani su međusobno vodikovim vezama između dušičnih baza u nukleotidima
Što nam govori Chargaffovo pravilo?
Biokemičar Erwin Chargaff je na osnovu kemijske analize sastava baza u DNA zaključio da je broj adenina (purin) uvijek jednak broju timina (pirimidin), a broj gvanina (purin) je uvijek jednak broju citozina (pirimidin).
Pojasni termin semikonzervativna replikacija DNA.
Semikonzervativnom replikacijom jedne dvolančane molekule DNA nastaju dvije dvolančane molekule DNA koje su identične. Počinje razdvajanjem lanaca (pucaju vodikove veze između dušičnih baza) i sintezom novih komplementarnih lanaca na temelju upute u originalnom lancu. Nakon replikacije jedan lanac je stari lanac, a drugi je novi što objašnjava termin semikonzervativan.
Što predstavlja klon?
Klon predstavljaju sve genetski identične jedinke nastale nespolnim razmnožavanjem.
Pojasni pojam varijabilnosti u prirodi.
Varijabilnost u prirodi upućuje na to da se potomci nastali spolnim razmnožavanjem genetski razlikuju od svoje braće i od roditelja. Razlog tomu je ponašanje kromosoma tijekom spolnog ciklusa (gametogeneza) koji uključuje mejozu.
Što je mejoza?
Mejoza je dioba kojom nastaju spolne stanice ili gamete
Pojasni prvu i drugu mejotsku diobu.
Prva mejotska dioba ili Mejoza I je redukcijska dioba dok je Mejoza II ekvacijska dioba (kao mitoza)
Što predstavlja životni ciklus svih organizama koji se spolno razmnožavaju?
Životni ciklusi svih organizama koji se spolno razmnožavaju pokazuju model izmjene diploidne i haploidne faze.
Što je haploidni životni ciklus?
U haploidnom ciklusu odrasli organizam je haploidan (n). Mitozama nastaju haploidne spore koje spajanjem daju diploidnu zigotu (zigospora). Mejozom zigote nastaju haploidne spore iz koji se mitozama razvija organizam.
Opiši haploidno-diploidni životni ciklus.
U haploidno-diploidnom ciklusu haploidni gametofit stvara mitozom haploidne gamete koje spajanjem daju diploidnu zigotu iz koje se mitozama razvije diploidni sporofit. Na sporofitu mejozom nastaju haploidne spore. To nazivamo još izmjenom generacija.
Koja su tri su glavna izvora genetske varijabilnosti?
1. Slučajna orijentacija homolognih kromosomskih parova u mejozi I
2. Kromatidna izmjena (engl. crossing-over) između nesestrinskih kromatida homolognih kromosoma u mejozi I (slika 1.4.)
3. Slučajna oplodnja