KROMOSOMSKE ANOMALIJE
Ginandromorfizam kod ljudi nije moguć jer spol nije determiniran na osnovu samo jedne stanice i spolnih kromosoma, već i zbog toga što na determinaciju spola utječu i spolni hormoni koji su stalno prisutni u krvi. Abnormalnosti u broju i strukturi spolnih kromosoma mogu nam dobro objasniti ulogu X- i Y- kromosoma u determinaciji spola. Kod čovjeka je intaktan Y-kromosom neophodan za razvitak muškoga spola: jedinka s Y-kromosomom bez obzira na broj X-kromosoma je muškog spola. Jedinka bez Y-kromosoma je ženskog spola. Dokaz za to su primjeri mutantnih kariotipova koji uzrokuju različite sindrome.
ABNORMALNOSTI ŽENSKOGA SPOLA
Turnerov sindrom: 45, XO – monosomija kromosoma X (slika 7.1.).
To su sterilne ženske osobe izrazito niskog rasta sa zadebljalim vratom (pterigij), nerazvijenim jajnicima, nerazvijenom maternicom, te drugim fizičkim abnormalnostima. To je ujedno jedina monosomija (monosomija – nedostatak jednog kromosoma) koja preživljava razvitak.
Slika 7.1. Kariotip/kariogram žene sa Turnerovim sindromom (izvor: “The cat~commonswiki assumed – based on copyright claims, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1285283).
Triplo-X sindrom: 48, XXX – trisomija X-kromosoma
To su ženske osobe normalne inteligencije. Obično su fertilne i imaju normalno potomstvo. Tijekom oogeneze višak X-kromosoma odlazi u polocite koje propadaju.
Tetra-X sindrom: 48, XXXX – tetrasomija X-kromosoma
To su vrlo rijetki slučajevi ženskog spola. Radi se o teško retardiranim osobama s različitim fizičkim abnormalnostima kod kojih je razvitak sekundarnih spolnih karakteristika sasvim normalan.
ABNORMALNOSTI MUŠKOG SPOLA
Klinefelterov sindrom: 47, XXY (slika 7.2.).
To su muškarci feminiziranog fenotipa s razvijenim prsima, malim testisima, slabe dlakavosti te ponekad s blagim mentalnim poremećajima.
Slika 7.2. Kariotip/kariogram Klinefelterovog sindroma (izvor: “Nami-ja – vlastiti rad, Public Domain”, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=6094574).
Osobe s Klinefelterovim sindromom mogu biti i kariotipa: XXXY; XXXXY; XXYY. U prosjeku je kariotip XXY niže inteligencije od XY-kariotipa. Mentalna retardacija i tjelesne abnormalnosti su veće što je veći broj kromosoma X.
Sindrom dvostrukog Y-kromosoma (Jacobs-sindrom): 47, XYY.
To su muškarci nešto viši od prosječne muške populacije, inteligencije nešto niže od prosjeka. Često ih nalazimo u mentalnim institucijama i zatvorima, jer su često agresivni i slabo se uklapaju u društvene okvire. Fertilni su i imaju normalno potomstvo. Naime postoji kontrolni mehanizam koji sprječava da višak Y-kromosoma uđe u gametu (funkcionalni spermij): to se događa tijekom mitotskih dioba spermatogonija ili u zadnjim fazama spermatogeneze.
Sindrom su prvi puta opisali Patricia Jacobs i suradnici 1965. g. Ponekad se višak Y-kromosoma nalazi i u populaciji muških osoba s normalnim ponašanjem i životnim navikama. Stoga je vjerojatnije da agresivno ponašanje nastaje kao posljedica složenog odnosa okoliša i bioloških (genetskih) faktora, a ne viška Y-kromosoma.
Slika 7.3.a. Nerazdvajanje kromosoma u mejozi I (desno) ili kromatida u mejozi II (lijevo):
1 – I mejotska dioba; 2 – II mejotska dioba; 3 – oplodnja; 4 – zigota
(izvor: “Tweety207 – vlastiti rad”, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=26233546).
Do navedenih anomalija u broju spolnih kromosoma dolazi zbog nerazdvajanja (engl. nondisjunction) tijekom mejoze (homolognih kromosoma u AI ili sestrinskih kromatida u AII) (slika 7.3.).
I kod drugih vrsta sisavaca prisutnost intaktnog Y-kromosoma neophodna je za razvitak muškog spola. To pokazuju sindromi koji nastaju zbog abnormalnosti u broju spolnih kromosoma; primjerice kod mačaka postoje jedinke XXY koje su sterilni ekvivalenti Klinefelterovom sindromu.
Slika 7.3.b. Nerazdvajanje kromatida Y-kromosoma u AII: lijevo – mejoza muškarca; nerazdvajanjem kromatida Y-kromosoma (plavo) nastaje gameta YY koja oplodnjom jajne stanice (crveno) daje zigotu XYY (izvor: “Silver Spoon and Lukas Zienius – vlastiti rad”, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=14994237).
MOZAICIZAM
Oko 15 % osoba s Turnerovim sindromom su mozaici s dvije stanične linije (X0/XX ili X0/XXX ili X0/XY – te se osobe razlikuju fenotipski). Mozaik nastaje nerazdvajanjem kromatida u anafazi mitoze tijekom embriogeneze. Što se gubitak X-kromosoma dogodi ranije tijekom razvitka fenotip je sličniji Turnerovom sindromu.
Kod Klinefelterovog sindroma se također javlja oko 15 % mozaicima: XY/XXY; XX/XXY. Te se osobe razlikuju fenotipski, što ovisi o broju stanica s abnormalnim kariotipom te o njihovom smještaju, tj. koje je tkivo zahvaćeno.
Mozaici kod ljudi nisu ginandromorfi, jer u ljudskom tijelu nema ispoljavanja sekundarnih spolnih karakteristika oba spola. Mozaicizam daje abnormalne fenotipove, ali hormonska aktivnost ne dozvoljava razvitak ženskih spolnih karakteristika zajedno s muškim spolnim karakteristikama.