Sadržaj

⌘K
  1. Home
  2. Sadržaj
  3. 6. Genetika spola
  4. Ponovimo

Ponovimo

Print Friendly, PDF & Email

U nastavku se nalaze pitanja za samoprovjeru koja će ti pomoći u savladavanju znanja iz genetike.
Pažljivo pročitaj pitanje i pokušaj točno odgovoriti. Klikom na pitanje možeš vidjeti odgovor i pojašnjenje.

Što je spolno-vezano nasljeđivanje?

Spolni kromosomi razlikuju se po strukturi i genetskom sastavu od autosoma. Osim spolno-determinirajućih gena na spolnim kromosomima se nalaze i drugi geni čije nasljeđivanje ovisi o nasljeđivanju spolnih kromosoma pa ga nazivamo spolno-vezano nasljeđivanje.

Što su spolni kromosomi?

Spolni kromosomi su kromosomi sa spolno-determinirajućim genima. Ženski spol najčešće ima dva identična spolna kromosoma, XX, a muški spol ima dva različita spolna kromosoma, XY.

Što je kariotip/kariogram?

Svi kromosomi neke vrste čine njezin kariotip, a kromosomi stanice ili organizma složeni u homologne parove i poredani prema veličini od najvećeg do najmanjeg para čine kariogram.

Što je daltonizam?

Daltonizam ili sljepoća za boje je spolno-vezana recesivna bolest. Gen za protein opsin nalazi se na X-kromosomu.Crvena sljepoća je deuteranopija (3/4); nedostaje opsin za srednju valnu duljinu (zeleno).

Zelena sljepoća je protanopija; nedostaje opsin za dulju valnu duljinu (crveno).

Što je hemofilija?

Hemofilija je spolno-vezana recesivna bolest koja nastaje zbog nedostatka proteina koji sudjeluju u zgrušavanju krvi. Dvije su vrste hemofilije: hemofilija A je posljedica nedostatka antihemofilijskog faktora  i hemofilija B koja nastaje zbog nedostatka tromboplastina.

Što uzrokuje Duschennovu mišićnu distrofiju?

Duschennova mišićna distrofija je spolno-vezana recesivna bolest koju karakterizira progresivno slabljenje mišića i gubitak koordinacije zbog nedostatka mišićnog proteina distrofina. Distrofiju kao i ostale spolno-vezane recesivne bolesti prenose na svoje sinove zdrave majke nositeljice (heterozigotni genotip).

Pojasni zašto dolazi do ćelavosti kod muškaraca.

Ćelavost kod muškaraca je primjer dominantnog nasljeđivanja (genotip BB ili Bb), dok je kod žena ćelavost primjer recesivnog nasljeđivanja (genotip BB). To je svojstvo čija ekspresija ovisi o spolu. Za fenotip ćelavosti su osim autosomnih gena odgovorni i faktori unutarnjeg, hormonskog okoliša. Muški hormon testosteron je odgovoran za ekspresiju alela za ćelavost (B); stoga terapija testosteronom u muškaraca može uzrokovati ćelavost. S druge strane terapija ženskim spolnim hormonima u muškaraca može povratiti rast kose, ali također i uzrokovati rast grudi. Žena koja je genotipa BB može kasnije u životu oćelaviti, jer to ovisi o hormonskom status (menopauza).
Isti genotip daje različiti fenotip ovisno o spolu: 
Bb – ćelavi muškarac ili žena s normalnim rastom kose.