Iako se javlja kod nekih vrsta guštera, riba i beskralješnjaka, poliploidija je uspješna evolucijska strategija samo u biljnom carstvu. Razlozi za to su sljedeći:
Većina životinja ima spolno-determinirajuće kromosomske mehanizme koje poliploidija jako remeti.
Biljke se mogu razmnožavati i vegetativno što im ostavlja dovoljno vremena za spontano udvostručavanje kromosoma u tjelesnim stanicama, te tako nastaju fertilni amfidiploidi.
Mnoge biljke oprašuju kukci ili vjetar, pa stoga imaju veću šansu za hibridizaciju što je kod životinja ograničeno zbog različitih mehanizama (ponašanje, parenje, prezigotne i postzigotne barijere).
U ljudi je poliploidija letalna. Triploidija je uz trisomiju najčešća kromosomska anomalija koja uzrokuje pobačaj.
Poznati su slučajevi nekoliko triploidnih fetusa koji su nakon rođenja živjeli svega nekoliko sati, a poznato je i nekoliko slučajeva triploida koji su preživjeli nekoliko godina, no kasnije je otkriveno da se radilo o mozaicizmu.
Poliploidne životinjske vrste mogu se dobiti eksperimentalno, npr. vinska mušica, dudov svilac.
ENDOPOLIPLOIDIJA
Radi se o poliploidnom tkivu unutar diploidnog organizma. Naime kod nekih tkiva postoji potreba za povećanom količinom genskih produkata. Primjerice, kod čovjeka tkivo jetre čine stanice različitog stupnja ploidije: diploidne, triploidne, tetraploidne i oktaploidne stanice. To omogućava sintezu velike količine enzima koji sudjeluju u metaboličkim i biotransformacijskim procesima. Kod vinske mušice u stanicama žljezda slinovnica nalazimo politene ili divovske kromosome koji nastaju nakon puno ciklusa sparivanja homolognih kromosoma i replikacije, bez odvajanja.