1865. Gregor Mendel – križanja graška i Zakoni nasljeđivanja
1879.-1885. – W. Flemming opisuje razdvajanje kromosoma u mitozi
1888. – W. Waldeyer: prvi puta upotrebljava termin kromosom
1890. O. Hertwig i T. Boveri – objasnili u cijelosti proces mejoze
1900. De Vries, von Tchermak, Correns – eksperimentalno dokazali Mendelove zakone nasljeđivanja na drugim biljnim vrstama
1902. – 1903. Sutton – Kromosomska teorija nasljeđivanja: geni su dijelovi kromosoma
1910. Thomas H. Morgan – uveo vinsku mušicu kao modelni organizam u klasičnu genetiku
1928. Griffith – otkrio transformirajući princip
1944. Avery i sur. – DNA je nasljedni materijal
1950. Chargaffovo pravilo
1952. Rosalind Franklin – rendgenska kristalografija DNA
1953. Watson i Crick – otkriće strukture DNA
Sredina 60-tih – otkriće genskog koda
1969. Izoliran prvi bakterijski gen
1972. Počeci razvoja genetičkog inženjerstva
1976. Osnovana prva biotehnološka kompanija u SAD-u
1986. Lociran gen za neurodegenerativnu Hungtingtonovu bolest
1986. Počeci kartiranja ljudskoga genoma
1990. Započinje Projekt ljudskoga genoma (na čelu projekta bio je James Watson)
1995. Objavljen genom bakterije Haemophilus influenzae
1996. Genom kvasca
1997. Genom prvog višestaničnog organizma – oblić Caenorhabditis elegans
1997. Genom bakterije Escherichia coli (4.500 gena)
1997. Reproduktivno kloniranje; prvi sisavac kloniran iz diferencirane stanice; ovca Dolly
2000. Završena prva faza sekvenciranja ljudskoga genoma
2000. Genom biljke uročnjaka Arabidopsis thaliana (oko 26.000 gena)
2000. Genom vinske mušice (oko 13.600 gena)
2000. Genom miša (oko 50.000 gena)
2002. Genom riže (30.000-50.000 gena)
2002. Klonirana mačka “Copy cat” čije krzno ne izaziva alergijsku reakciju kod čovjeka
2003. Genom psa
Genomi pčele, kokoši, čimpanze, štakora i dr.
Godine 2001. objavljen je nacrt ljudskoga genoma (oko 90 %) koju su napravile dvije nezavisne istraživačke skupine: “International Human Genome Sequencing Consortium” (javna sveučilišta) i “Celera Genomics” (privatna kompanija).
Ljudski genom kompletiran je 2003. godine. Od prvobitne procjene istraživača da čovjek ima 100.000 gena došlo se do 30.000 – 40.000 gena, a najnovija istraživanja pokazuju da ljudski genom ima oko 20.500 gena.