Sadržaj

⌘K
  1. Home
  2. Sadržaj
  3. 4. Multipli aleli
  4. Ponovimo

Ponovimo

U nastavku se nalaze pitanja za samoprovjeru koja će ti pomoći u savladavanju znanja iz genetike.
Pažljivo pročitaj pitanje i pokušaj točno odgovoriti. Klikom na pitanje možeš vidjeti odgovor i pojašnjenje.

Što su multipli aleli?

Tri i više alela istoga gena na razini populacije.

Pojasni samoinkompatibilnost kod biljaka?

Samoinkompatibilnost (autosterilnost) kod biljaka je oblik genske kontrole samooplodnje. Može biti gametofitska i sporofitska. Pod kontrolom je gena S, a broj alela u populaciji varira ovisno o biljnoj vrsti.

Zbog čega nastaje gametofitska samoinkompatibilnost?

Gametofitska samoinkompatibilnost  nastaje zbog prepoznavanja genotipa muškog gametofita (peludno zrno; haploidno!) od strane diploidnih stanica njuške tučka. Na površini njuške tučka nalaze se jednostanične papile koje luče glikoproteine antigenskog karaktera ovisno o genotipu S lokusa. Kada pelud padne na njušku tučka dolazi do izlaska S-ovisnih glikoproteina koji se vežu za papile. U slučaju prepoznavanja ili inkompatibilnosti dolazi do inhibiranja zone rasta peludne mješinice zbog nakupljanja šećera kaloze te time do inhibicije oplodnje.

Pojasni sporofitsku samoinkompatibilnost!

Kod sporofitska samoinkompatibilnost ponašanje peludnog zrna ne ovisi o njegovom genotipu već o genotipu muškog sporofita koji je diploidan.
Na ženskoj strani odgovor ovisi o genotipu stanica njuške tučka koje su također diploidne. Do prepoznavanja dolazi na njušci tučka u nekoliko minuta, tako da pelud niti ne proklije u peludnu mješinicu. Peludno zrno ima dvije ovojnice: unutarnju (intinu) koja je građena od pektoceluloze i vanjsku (eksinu) građenu od sporopolenina. Vanjska je ovojnica skulpturirana i tijekom razvitka peludnog zrna u nju se umeću glikoproteini (ovisni o genotipu S lokusa muškog roditelja). Glikoproteine sintetiziraju stanice diploidnog tkiva tapetuma koje okružuje mikrosporangij u kojem nastaju mikrosporocite odnosno peludna zrna

Na kojoj reakciji se zasniva određivanje krvne grupe?

Princip određivanja krvne grupe zasniva se na imunološkoj reakciji istoimenog antitijela s antigenom (npr. anti-A s antigenom A). Kod određivanja krvne grupe antigen eritrocita reagira s istoimenim antitijelom antiseruma, a posljedica je sljepljivanje ili aglutinacija eritrocita.

Zašto je važno poznavanje krvnih grupa ABO- i Rh-sustava?

Poznavanje krvnih grupa ABO- i Rh-sustava vrlo je važno u transfuziologiji. Najbolje je dati identičnu krvnu grupu, no ukoliko to nije moguće može se dati i krvna grupa O – koja je univerzalni davatelj jer nema antigene na eritrocitima. Osobe krvne grupe AB+ su univerzalni primatelji jer u serumu njihove krvi nema antitijela.