Pekarski kvasac
Pekarski kvasac, Saccharomyces cerevisiae, je jednostanični eukariot koji je ovisno o životnim uvjetima haploidan ili diploidan. Kada su okolišni uvjeti nepovoljni (npr. gladovanje) kvasac je u haploidnoj fazi (slika 5.11.). Kada se uvjeti poboljšaju kvasac se spolno razmnožava na način da se haploidne spore suprotnoga spola (tipovi sparivanja a i α – rezultat su ekspresije gena s dva alela) spajaju u diploidnu zigotu. Ako nastupi gladovanje, diploidna stanica ulazi u mejozu kojom nastaju 4 haploidne spore.
Slika 5.11. Životni ciklus kvasca (crtež: Renata Horvat).
Spajanjem ab spora (ili gameta) s AB sporama nastaje diploidna zigota koja ulazi u mejozu. Haploidne produkte (spore) možemo izolirati i nasaditi na podlogu, te promatrati njihov fenotip.
U ovom se slučaju javljaju 3 fenotipa spora (slika 5.12.):
- Roditeljski fenotipovi (PD, engl. parental ditype)
- Rekombinantne spore ili NPD (engl. non-parental ditype) – 2 tipa
- Tetratipovi (TT) – 4 (roditeljski i rekombinantni)
Slika 5.12. Različiti tipovi tetrada (lijevo) nastaju u križanju AB x ab ako su geni vezani (sredina) i ako se nalaze na nehomolognim kromosomima (desno).
Kada je roditeljskih tipova više od rekombinantnih tada su geni vezani jer oni nastaju dvostrukim c.o. koji uključuje 4 kromatide što je rijetko. Tetratipovi nastaju jednostrukim c.o. ako su geni na različitim kromosomima ili su vezani ali jako udaljeni međusobno. Tetratipovi kod gena na različitim kromosomima nastaju kromatidnom izmjenom između gena i centromere njegovog kromosoma.
Jedinica karte = (1/2) TT + NPD/ukupan broj askusa
Npr. ako je u nekom križanju broj PD tipova 75, NPD 5, a TT 20:
Jedinica karte = (1/2) x 20 + 5/100 = 0,15 x 100 = 15 %
Sva tri tipa askusa mogu nastati i u slučaju kada su geni vezani i kada nisu vezani. Ukoliko geni nisu vezani roditeljski i neroditeljski tipovi (rekombinantni) javljaju se s jednakom učestalošću. Ukoliko su geni vezani, tada je puno više roditeljskih potomaka.