Medelovi pokusi na vrtnom grašku doprinijeli su razjašnjavanju osnovnih principa nasljeđivanja.
Mendelovi nasljedni faktori ili jedinice nasljeđivanja su geni.
Gen je predstavljen s dva alternativna oblika koje nazivamo alelima od kojih se svaki nalazi na određenom mjestu – lokusu homolognog para kromosoma.
Genotip – skup gena određenoga organizma.
Fenotip – skup uočljivih svojstava (morfološka karakteristika ili funkcija) pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okoliša.
Zakon segregacije – par alela se razdvaja (segregira) tijekom gametogeneze (mejoza) i svaki alel odlazi u jednu gametu.
Fizička osnova segregacije je ponašanje kromosoma tijekom mejoze; razdvajanje homolognih kromosoma u AI ili razdvajanje sestrinskih kromatida u AII.
Rezultati Mendelovih pokusa formulirani su u Mendelov I. i II. Zakon nasljeđivanja.
Mendelov I zakon ili Zakon segregacije: par alela za jedno svojstvo razdvaja se (segregira) tijekom stvaranja gameta; fizička osnova segregacije je razdvajanje kromosoma (AI) odnosno kromatida (AII) u mejozi; heterozigot Aa stvara dvije vrste gameta s jednakom učestalošću.
Mendelov II zakon ili Zakon nezavisne segregacija: dva ili više parova alela segregiraju nezavisno jedan od drugoga zbog slučajne orjentacije kromosomskih parova u metafazi I.
Modelni organizmi za klasična genetička istraživanja moraju: imati kratak životni ciklus i veliki broj potomaka, dobro definirane fenotipske značajke, mogućnost kontroliranih križanja, mali broj kromosoma te mogućnost jednostavnog uzgoja.