U reproduktivnom kloniranju ovce Dolly kao donori jezgre odabrane su tri vrste diploidnih stanica: stanice mliječnih žlijezda 6-godišnje ovce u posljednjem tromjesečju trudnoće; stanice fetusa starog 26 dana; stanice embrija starog 9 dana.
Istraživači su uzgajali diploidne stanice donora na hranjivoj podlozi s malom količinom hranjivih tvari kako bi ih „prisilili” da uđu u mirujuću (Go) fazu staničnog ciklusa. Nakon toga su jezgre stanica donora unijeli u neoplođene jajne stanice kojima je prethodno uklonjena jezgra. Razvitak “zigote” dalje se odvijao u citoplazmatskom okruženju jajne stanice. Najbolje rezultate istraživači su dobili s jezgrama stanica mliječnih žlijezda. Embrije nastale unošenjem jezgre stanice mliječne žlijezde u neoplođenu oocitu, nakon šest dana razvoja u kulturi (stadij morule ili blastule) implantirali su u maternicu ovce zamjenske majke. Janje Dolly ojanjeno nakon prijenosa jezgre stanica mlječne žlijezde u neoplođenu jajnu stanicu prvi je sisavac kloniran iz diferencirane stanice (1 uspješan rezultat u 277 pokušaja) (slika 20.3.).
Slika 20.3. Postupak reproduktivnog kloniranja ovce Dolly (crtež Renata Horvat).
Reproduktivnim kloniranjem znanstvenicima je uspjelo reprogramirati genetički materijal već diferencirane somatske stanice te iskoristiti njen embriogeni potencijal za razvitak novog organizma. Drugim riječima, gene koji se inaktiviraju tijekom embrionalnog razvoja moguće je ponovno aktivirati u specifičnim uvjetima.
Nakon ovce Dolly uspješno su klonirane i druge vrste sisavaca poput čimpanze, svinje, mačke, psa, laboratorijskih životinja i dr.