Sadržaj

⌘K
  1. Home
  2. Sadržaj
  3. 2. Mendelovi zakoni
  4. Ponovimo

Ponovimo

Print Friendly, PDF & Email

U nastavku se nalaze pitanja za samoprovjeru koja će ti pomoći u savladavanju znanja iz genetike.
Pažljivo pročitaj pitanje i pokušaj točno odgovoriti. Klikom na pitanje možeš vidjeti odgovor i pojašnjenje.

Što je genotip?

GENOTIP je genetička struktura organizma, odnosno skup svih gena određenoga organizma.

Što je fenotip?

FENOTIP je skup uočljivih svojstava (morfološka karakteristika ili funkcija) pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okoliša.

Što su aleli?

Gen čine dva alternativna oblika koje nazivamo alelima od kojih se svaki alel nalazi na određenom mjestu tzv. lokusu homolognog para kromosoma.

Što je rodoslovlje ili pedigre?

Rodoslovlje ili pedigre je dijagramski prikaz porodičnog stabla kroz nekoliko generacija, a pokazuje povezanost predaka i potomaka.

Pojasni I Mendelov zakon?

Mendelov I zakon ili Zakon segregacije: par alela za jedno svojstvo razdvaja se (segregira) tijekom stvaranja gameta; fizička osnova segregacije je razdvajanje kromosoma (AI) odnosno kromatida (AII) u mejozi; heterozigot Aa stvara dvije vrste gameta s jednakom učestalošću.

Pojasni II Mendelov zakon?

Mendelov II zakon ili Zakon nezavisne segregacija: dva ili više parova alela koji se nalaze na različitim kromosomskim parovim segregiraju nezavisno jedan od drugoga zbog njihove slučajne orjentacije u metafazi I mejoze.

Pojasni pojam rekombinacija?

Rekombinacija je pojava kojom nastaju nove kombinacije roditeljskih svojstava, a jedinke novih kombinacija svojstava su rekombinante. Rekombinacija je jedan od čimbenika koji vodi ka genetskoj varijabilnosti u prirodnoj populaciji. Rekombinacija koja je posljedica nezavisne segregacije očituje se samo na razini fenotipa.

Tko je prvi uveo termin gen?

Mendelove stanične čestice ili jedinice nasljeđivanja Johannsen naziva geni (1909.), a od tuda potječe i naziv genetika (Bateson) za znanost o nasljeđivanju.

Što mora imati dobar modelni organizam za klasična genetička istraživanja?

Dobar modelni organizam za klasična genetička istraživanja mora: imati kratak životni ciklus i veliki broj potomaka, dobro definirane fenotipske značajke, mogućnost kontroliranih križanja, mali broj kromosoma te mogućnost jednostavnog uzgoja.