Walter Sutton i Theodor Boveri objavili su 1903. Kromosomsku teoriju nasljeđivanja prema kojoj su geni dijelovi kromosoma, a ponašanje kromosoma tijekom mejoze objašnjava Mendelove zakone nasljeđivanja. To je potvrdio i Thomas H. Morgan (prvi genetičar dobitnik Nobelove nagrade 1933.) otkrićem prvog spolno-vezanog gena za boju oka w+/w na kromosomu X vinske mušice. Zanimljivo je da su neka svojstva graška čije je nasljeđivanje Mendel istraživao pod kontrolom gena na istom kromosomu: geni za visinu stabljike i oblik mahune su vezani i nalaze se na 3. paru kromosoma. Premda je Mendel opazio segregaciju alela za svako od tih svojstava u monohibridnim križanjima, nije izvijestio o rezultatima dihibridnih križanja jer rezultati nisu odgovarali fenotipskom omjeru 9:3:3:1.
Geni koji se nalaze na istom kromosomu su vezani geni i najčešće se, ako su blizu jedan drugome, nasljeđuju zajedno. To nazivamo potpuna vezanost.
Broj skupina vezanih gena (l) nekog organizma jednak je broju kromosoma u haploidnom setu, preciznije broju autosoma u haploidnom setu + spolni kromosomi (na spolnim kromosomima X i Y nalaze se različiti geni).
Npr.
vinska mušica 2n = 8, l = 3 + Y ♂ ili 3 + X ♀
čovjek 2n = 46, l = 22 + X + Y (24) ♂ ili 22 + X (23) ♀
Bateson i Punnet su 1905. godine pokazali dihibridnim križanjima na slatkom grašku, Lathyrus odoratus da se geni za boju cvijeta i oblik peluda ne nasljeđuju nezavisno jer u potomstvu nije dobiven fenotipski omjer 9:3:3:1. Objašnjenje je bilo da se geni nalaze na istom kromosomu i pokazuju djelomičnu vezanost.
Kromosome čini veliki broj vezanih gena koji se, u pravilu, ne nasljeđuju nezavisno. Svaki organizam ima puno više gena nego kromosoma (npr. čovjek ima 23 para kromosoma i oko 20.000-25.000 gena: International Human Genome Sequencing Consortium 2004. Nature 431, 931–945; https://www.nature.com/articles/nature03001; vinska mušica ima 4 para kromosoma i oko 13.000 gena). Kromosomi su linearne strukture, pa su i geni na kromosomu poredani linearno, jedan iza drugoga, poput perli na ogrlici. To je otkriće Alfreda Sturtevanta, Morganovog studenta i suradnika (1913.). Morgan i njegovi suradnici su eksperimentalno pokazali na vinskoj mušici da se dva ili više gena mogu nalaziti na istom kromosomu.
Važno!
Potpuna sekvencija ljudskog genoma koju čini 3.055 milijardi parova baza te 19.969 strukturnih gena (gena za proteine) objavljena je u časopisu Science 31.3.2022. (https://www.science.org/doi/10.1126/science.abj6987).