Boja krzna kunića pod kontrolom je gena za enzim tirozinazu. To je prvi enzim koji sudjeluje u biosintetskom putu melanina. Ovim biosintetskim putem nastaju dva oblika melanina: eumelanin (crni pigment) i feomelanin (narančasti/žuti pigment) koji nastaje iz eumelanina. Aleli drugih gena također mogu utjecati na količinu ova dva oblika melanina (epistaza). Naime nasljeđivanje boje dlake sisavaca je zapravo vrlo složeno.
Gen za tirozinazu ima 4 alela u populaciji sa specifičnom hijerarhijom dominacije: C > cč > ch > c. Javljaju se 4 različita fenotipa: agouti, činčila, himalajski i albino (slika 4.1.).
Za ta 4 fenotipa moguće je 10 različitih genotipova: agouti CC, Ccč, Cch, Cc; činčila cčcč, cčch, cčc; himalajski chch, chc; albino cc.
Slika 4.1. Boju krzna kod kunića kontroliraju 4 alela na razini populacije; nastaju 4 fenotipa: agouti ili divlji tip, činčila, himalajski i albino.
Mutacije gena koje daju 4 fenotipa povezane su s funkcijama enzima. Alel C kodira za funkcionalnu tirozinazu (divlji tip) jer omogućava sintezu eumelanina i feomelanina što daje smeđu boju krzna. Činčila alel cč zbog djelomične funkcije tirozinaze daje svijetliju, sivu boju. Himalajski alel ch primjer je temperaturno-senzitivnog alela čiji produkt tirozinaza zbog strukturne promjene funkcionira samo na niskoj temperaturi. Zbog toga su dijelovi tijela u kojima je tjelesna temperature niža (uške, nos, šape, rep) crne boje, a ostali dijelovi su bijele boje zbog više temperature tijela. Albino alel c, čija mutacija dovodi do gubitka aktivnosti tirozinaze daje krznu bijelu boju.