Budući da se u mužjaka vinske mušice (slika 5.1.) nikada ne događa kromatidna izmjena (engl. crossing-over) u profazi I mejoze, svi geni na jednom kromosomu se nasljeđuju zajedno, tj. pokazuju potpunu vezanost (slika 5.2.).
“Jačina” vezanosti gena u mužjaka vinske mušice je 100 %, jer prilikom razdvajanja homolognih kromosoma u AI i sestrinskih kromatida u AII nastaju isključivo roditeljske gamete.
Kromatidna izmjena se također ne događa u profazi I mejoze nekih drugih vrsta poput ženke dudovog svilca, Bombyx mori i biljke Fritillaria japonica (japanska kockavica).
Slika 5.1. Mužjak (lijevo) i ženka (desno) vinske mušice.
Slika 5.2. Potpuna vezanost gena cu i e objašnjena ponašanjem kromosoma u mejozi. Budući da nema kromatidne izmjene između gena cu i e, oni se nasljeđuju zajedno u gamete koje nazivamo roditeljske (cu+e+ i cu e) (crtež: Renata Horvat).
Slika 5.3. Zbog potpune vezanosti gena svi potomci test-križanja su roditeljskog fenotipa, omjer je 1:1 .
Kod potpune vezanosti dihibridnim test-križanjem nastaju dvije fenotipske klase potomaka u omjeru 1:1. To je zbog toga što između gena nema kromatidne izmjene pa nastaju samo dvije vrste gameta, odnosno dvije fenotipske klase potomaka u omjeru 1:1 (slika 5.3.).